Mnogo vijekova, vansenzorne percepcije slične telepatiji, predznacima buducnosti i vidovitosti smatrane su laznim mastarijama, iluzijama ili izumima.
Materijalistički pristup rasiren u naučnim krugovima apriori negira bilo kakvu "duhovnu" stvarnost. Razlog je taj sto se ove stvarnosti ne mogu provjeriti u laboratoriju.
Uprkos tome, svi ljudi imaju iskustva slična onima koja nauka negira. Na primjer, mozemo se sjetiti neobjasnjivih događaja, predznaka buducih događaja ili snova koji se ostvaruju.
Često smo imali koristi od ovih iskustava. To pokazuje da to nisu bila iluzorna iskustva.
Ovi fenomeni nisu rijetki i pogađaju sve. Neki učenjaci, obdareni otvorenijim umom, htjeli su se naučno pozabaviti tim problemom. Pitali su se postoji li način da se razumiju ekstrasenzorna iskustva bez pribjegavanja okultizmu, mitologiji ili pseudo-religijskoj filozofiji. Knjiga iznosi iskustva ovih istrazivača.
Sada se konačno pojavljuju dokazi koji naučno pokazuju postojanje viseg nivoa svesti.
Postoji "kolektivni um" koji sadrzi ideje i misli zajedničke čitavom čovječanstvu. Ovo je psihički kosmos, koji mozemo koristiti u svoju korist. Iz ovog kosmosa primamo signale i informacije.
1980. godine eksperimentalno je potvrđeno "kvantno zapletanje".
Ovo svojstvo je tipično za elementarne čestice.
Sve čestice (atomi, elektroni, fotoni) mogu međusobno komunicirati bez trpljenja ograničenja prostora i vremena.
To je ostro u suprotnosti s pretpostavkama materijalističkog gledista.
Komunikacija između elementarnih čestica događa se u dimenziji koja nije podlozna poznatim zakonima fizike. Ova dimenzija se moze usporediti s "Univerzalnim umom".
Eksperimenti "Projekta globalne svesti" sprovedeni na Univerzitetu Princeton nesumnjivo su pokazali postojanje svesti o svetu.
Knjiga opisuje takozvanu teoriju "kolektivne podsvijesti" koju je razvio poznati psihoterapeut Carl Gustav Jung. Jungova teorija je vrlo slična neoplatonskom konceptu "Anima mundi". Te teorije su potvrđene u predviđanjima kvantne fizike, koja su razvili ugledni naučnici i nobelovci.
Kvantna fizika dokumentuje postojanje nivoa koji se naziva "ne-lokalni". Na ovom nivou, elementarne čestice, iako su odvojene ogromnim udaljenostima, znaju sve jedna o drugoj i ponasaju se kao da su jedno.
Iz materijalističke vizije univerzuma potpuno zasnovanog na slučajno agregiranoj materiji, čovječanstvo se krece prema novom načinu razumijevanja stvarnosti, gdje materija i psiha koegzistiraju i integriraju se.
Dok klasična fizika ostaje dominantna u svijetu, a koja se moze osjetiti nasim čulima, pojavljuju se novi nivoi stvarnosti s psihičkim sadrzajima.
Na kvantnom nivou, klasična fizika vise ne vrijedi. Materijalni dio kosmosa sam ne uspijeva izvrsiti svoju funkciju. Potrebna je psihička dimenzija, odnosno visi nivo, nivo nelokalnosti.
Na ovom nivou čitav svemir postaje jedno. Vise nije napravljen od materije vec od energije i informacija, a koordinira ga sila harmonije bez koje bi postojao samo kaos.
U najskrivenijim nivoima stvarnosti, materija ne moze bez psihe. Slično tome, psihi je potreban materijalni dio da bi se izrazila.
Ova svijest prati čovječanstvo prema novom evolucijskom skoku, nakon čega ce materijalistička dominacija prestati.
Uspostavit ce se era suradnje između psihe i materije. Fenomeni koji se sada negiraju, poput ekstrasenzornih percepcija, postat ce nasljedstvo uobičajene upotrebe u svakodnevnom zivotu.